Sudjeluj u istraživanjima

Gamifikacija omogućena

Bosna i Hercegovina

Muško

Dim sum ala ja

Skuša iz rerne

Tortilje sa puretinom i povrčem

Sada vidiš a poslije...

Kukuruzne tortilje

Gotove tortilje

<para>Uspio sam ih slikati dok nisu nestali!</para>

Kolač sa makom

Pita sa jogurtom i maslinama

Sos za pizzu

<para>Kao što znate, kruh je jedno od najstarijih jela koje je ljudski rod počeo pripremati i stručnjaci se slažu da se kruh sprema u najmanju ruku od neolitika, a pouzdano se zna da su mu već u antici dodavali tazne začine da bi poboljšali njegov okus. Tako su Grci imali vrstu kruha koju su nazivali „plakuntos“, a koja je sadržavala različite začine, luk i češnjak. Vojnici Darija Velikog (521 – 486 pr.Kr.) su na svojim štitovima (!) pekli kruh kojem su dodavali sir i datulje (meni osobno malo sumnjiva kombinacija,ali nek im bude...  ), a i Vergilije u Eneidi spominje kako je kruh bio poput “poslužavnika“ za druge namirnice.</para><para>Sve je to lijepo i fino,ali izdaleka još ne nalikuje na pizzu, zar ne? Ključni trenutak se dogodio u 16.st. kad su pomorci iz tadašnjeg Novog svijeta (Amerike) donijeli rajčice za koje su mnogi smatrali da su otrovne. Kad su se napokon uvjerili da nisu, kasno u 18.st stanovnici siromašnih četvrti Napulja su ih počeli dodavati kruhu. To je ubrzo postalo jako popularno pa su čak i turisti počeli pohoditi siromašnije dijelove grada u potrazi za tim specijalitetom.</para><para>U početku su se pizze prodavale samo na ulici, ali malo po malo su nicale i pizzerije. Tako se smatra da je najstarija pizzerija na svijetu Pizzeria Port`Alba u Napulju koja je započela s radom već 1738, a 1830. je prerasla u pravi restoran.</para><para>Francuski pisac i ljubitelj hrane Alexandre Dumas (znate onaj koji je napisao Tri mušketira ili pak Grofa Monte Christa) nam opisuje kako je oko 1830.-te godine izgledala napuljska pizza. U mom prijevodu to bi otprilike izgledalo ovako: „Na prvi pogled pizza izgleda kao jednostavno jelo, ali nakon nešto pomnijeg promatranja , vidimo da je dosta složena. U pizzi ima ulja, masti, sira, rajčica, sitnih ribica: to je gastronomski termometar tržnice. Njena cijena raste i pada u ovisnosti o cijenama već navedenih namirnica i u odnosu na to je li plodna ili oskudna godina“.</para><para>U današnje vrijeme u Napulju postoje čistunci koji smatraju da postoje isključivo dvije vrste pizze:<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> a) pizza marinara koja sadrži origano, češnjak, extra-djevičansko maslinovo ulje i bosiljak (unatoč imenu, ne sadrži morske plodove – ime je dobila po tome što su je često jeli ribari)<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> b) pizza margarita koju je napravio Raffaele Esposito 1889. godine za posjet kralja Umberta I. i Margarete Savojske. Kraljici se od ponuđenih jela najviše svidjela pizza s rajčicama, sirom i bosiljkom (priča kaže da je to bilo radi patriotizma – te tri namirnice bi predstavljale boje talijanske zastave, ali meni se nekako više čini da je Margareta voljela dobro jesti ) koja je kasnije po njoj dobila i ime.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> 1984. godine osnovano je društvo "Associazione Verace Pizza Napoletana“ koje propagira čistunski pristup pizzi i koje ima poprilično stroga pravila. Neka od njih su:<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> - pizza se mora peći u peći na drva na 485ºC maksimalno 60-90 sekundi<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> - mora se ručno mijesiti bez upotrebe trljice ili bilo kakvih pomagala (mikser bi već bio krivokletstvo! )<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> - ne smije imati preko 35 cm u promjeru<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> - tijesto ne smije biti deblje od 33 milimetra<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Ponekad stvarno pretjeruju s propisima pa tako neki zahtijevaju da se maslinovo ulje stavlje isključivo u smjeru kazaljke na satu...</para><para>I još jedna mala jezična sitnica pa prelazimo na stvar: riječ "pizza“ dolazi od staronjemačke riječi "bizzo“ ili "pizzo“ (istog su podrijetla i engleske riječi "bit“ i "bite“) što znači zalogaj. Tu su riječ Lombardi donijeli u Italiju u 6.stoljeću.</para><para>I ako vas zanima kako se to kod mene doma radi (i ako ste izdržali sve ove povijesne zavrzlame), sad ćete i saznati. Vidjet ćete, nije nimalo na tragu napuljskih čistunaca! Količine u ovom receptu su dovoljne za jedan lim koji dobijete uz pećnicu, ali ako vas je puno ili ste veliki ljubitelji pizze, dozu vrlo lako udvostručite.</para><para>MOJE TIJESTO ZA PIZZU🍽</para><para>- 400 g brašna</para><para>-2 dl mlake vode</para><para>-sol ,šečer</para><para>- 4 jušne žlice maslinovog ulja</para><para>-1 digo kvasac</para><para>Brašno pomiješamo sa kvascem,soli i šečerom. Dolijemo vodu i zamjesimo tijesto da se ne lijepi po rukama. Kada smo zamijesili dodajemo maslinovo ulje i ponovo ga premjesimo da bi ulje uslo u tijesto. Tada ostavimo da se  diže pola sata i razvučemo ga na veličinu lima da nam ostanu rubovi malo deblji. Zatim namažemo sa sosom od rajčica , pospemo sa ribanim sirom i poslije sira ko šta voli (salama, tunjevina, povrće, suho meso ,plodovi mora itd.). Ja osobno pećem u pećnici zagrijanoj na maximum 10-15 min.🤢</para>

Dim sum ala ja

Skuša iz rerne

Tortilje sa puretinom i povrčem

Sada vidiš a poslije...

Kukuruzne tortilje

Gotove tortilje

Kolač sa makom

Pita sa jogurtom i maslinama

Sos za pizzu

Pizza i njezina povijest

Pileći file Indokina

gotovo jelo

Brzi uštipci

Pileci file s curryem

Težina pripreme

Grupa jela

Način pripreme