Poklade

U antičkom Rimu slavile su se Saturnalije - raskalašene svetkovine. Protestantizam ih je zabranjivao, a katolicizam im je našao prostor između Bogojavljenja i Pepelnice. Od davnine se u maškare spremalo staro i mlado, smišljale su se svakakve ludorije, odijevalo se kako je tko znao i mogao, samo da ga nitko ne prepozna.

Na fašničku subotu kuhala se hladetina. Ovisno o podneblju, kuhaju se krpice sa zeljem, palenta, perad, a krafne i vino u svakoj su kući nezaobilazni.

Tradicija u selima iz okolice gradova razlikuje se od tradicije u gradu najviše u naglašavanju obreda za plodnost. Naime, kako se u vrijeme fašničkih dana obnavlja vegetacija, ljudi su od davnina tim danima pridavali značenje ulaska u novu godinu te su izvodili neke magijske obrede za plodnost usjeva, stoke i ljudi. Sa sve manjim značenjem poljoprivrede, zbog zapošljavanja izvan nje, na selu se postupno gube neki vrlo slikoviti obredi.

Međutim još i danas, na fašnički utorak, stariji ljudi znaju izvesti neku od sljedećih radnji: komušaju kukuruz namijenjen sjetvi, a perušine stavljaju na prorijeđene grane voćaka, kako bi urod kukuruza i voća bio što bolji. Toga dana cijepaju i drva za potpalu vatre na ognjištu, kako bi se vatra bolje zametala tijekom cijele godine, a smeće od metenja kuće bacaju što dalje od kuće, pa i na susjedovu "zemlu", kako bi buhe i uši ostale što dalje od kuće.

Tih dana, a posebno na fašnički utorak, po selima su išle maskirane skupine koje su predstavljale Seosku svadbu, Gamilu, Medveda, Baba nosi dedu, Cigana i Ciganku, Župnika i dr., a djeca su ulazila u kuće i "trdo tancala" "da bu repa debela".

Fašnik je u gradovima započeo organiziranjem krabuljnih plesova po dvoranama privatnih kuća, dobrovoljnih društava i gostionicama, u prvom redu kao izraz društvenosti. Ubrzo je to postala prilika za kritiku općedruštvenih i političkih prilika u gradu i široj regiji.

Središnji događaj odvija se oko pozornice na trgu, gdje se predstavljaju individualne i grupne te dječje i seoske maske, a najuspješnije se nagrađuju. Na pozornici se odvija i suđenje lutki Fašniku. U suđenju sudjeluju Fiškal (branitelj), Sudac i Sraka, a sve se odvija u šaljivom tonu, s puno kritike na račun nekih pojava i osoba iz javnoga života. Nakon ceremonijalnoga suđenja, u kojem se Fašnik proglašava krivim za sve što se događalo u protekloj godini, krivac se osuđuje na smrt, vješa, a ceremonija završava njegovim spektakularnim spaljivanjem.

Uz fašničko vrijeme vezani su i neki narodni običaji. Tako se na fašničku subotu kuhala hladetina koja se jela na fašnik. Ovisno o podneblju, još se kuhaju krpice s kupusom, prisiljeno zelje, palenta, kolje se i kuha perad, a krafne i vino u svakoj su kući nezaobilazni.