Havaji – raj na zemlji

Otoci šećera, ananasa i orhideja! Zar ne zvuči prekrasno?

Havaji ili Rajnazemlji! Poput većine, sve donedavno sam ih zamišljala kao neku vrstu tropskog fantasylanda. "Zatrovana" uobičajnom ikonografijom, grupa otoka izgubljenih u Tihom oceanu za mene je postojala tek kao asocijacija na kilometarske pješčane plaže, palme, plesačice sa cvijećem u kosi.

Kojeg li iznenađenja!

Negdje usred onog plavetnila od Tihog oceana koji zauzima gotovo polovicu globusa, ako bolje pogledate, pronaći ćete nekoliko blijedih točkica. Niz vulkanskih otoka morem izoliranih od ostatka svijeta, ili drugim riječima - svijet za sebe! Od North Shorea, sjeverne strane otoka O'ahu, gdje se izazivaju najbolji svjetski surferi, jer su valovi ogrooooomni i zaoooobljeni i Big Islanda, gdje uz vas plivaju ogromne kornjače, pa sve do Kailue, najaktivnijeg vulkana na svijetu, koji je polovicu Big Islanda prekrio osušenom crnom lavom, tropskih šuma i pustinja, preko 4 000 metara visokih planina i 90% flore i faune koje postoje samo tu i nigdje više.

Prije otprilike 2 000 godina, tadašnji stanovnici polinezijskih otoka, Samoe i Tonge, prvi su se iskrcali na havajske otoke i prozvali ih Oahu, Maui, Molokai, Lanai, Kauai. Posljednji, Big Island, nastao je kasnijim erupcijama vulkana i jedini nosi "zapadnjačko" ime. Ti, Polinežani, bili su izvanredno hrabri i sposobni, te nevjerojatno znatiželjni, kada su se sa svojim drvenim kanuima uputili na četveromjesečno putovanje, bez usputnog zaustavljanja i koristeći u orijentaciji samo zvijezde i vjetrove. Ali, ne može se reći da se nije isplatilo! Sa sobom u Rajnazemlji donijeli su svoj jezik, vjeru, tradicije i znanje, matrijahalno društveno uređenje, te brojne životinje i poljoprivredne kulture, i naposljetku svoju kuhinju.

Godine 1900.-te Havaji postaju dijelom Sjedinjenih Američkih Država i novom zvjezdicom na njenoj zastavi.

Međutim, jednog običnog sunčanog dana, točnije 18. siječnja 1778., dogodilo se nešto nakon čega ništa više neće biti kao prije. Na svom trećem putovanju Tihim oceanom, u potrazi za prolazom koji bi preko sjevera povezivao Tihi s Atlanskim oceanom, na Havaje stiže britanski kapetan James Cook. I to je kraj "svijeta za sebe" i izolacije u kojoj su živjeli stanovnici Havaja, ali i kraj jedne od najsofisticiranijih civilizacija tog dijela svijeta. Otad će Havaji postati najpoznatije usputno stajalište, neka vrsta pit stopa, na svim trgovačkim rutama preko Tihog oceana. Godine 1900. Havaji postaju dijelom Sjedinjenih Američkih Država i novom zvijezdicom na njenoj zastavi.

Zahvaljujući rajnazemaljskoj klimi, gdje godišnje temperature ne variraju više od desetak stupnjeva, otoci nude savršene uvjete za razvoj poljoprivrede. Godinama su bili glavni proizvođači šećerne trske, papaje, kakaovca, dok polovicom prošlog stoljeća glavni proizvod otoka postaje ananas, a danas cvijeće, točnije orhideje.

Kuhinja Havaja oslikava se u mješavini naroda i kultura koji je čine. Na šest najvećih otoka živi oko 1 300 000 stanovnika, od čega je 22% bijelaca, 16% Japanaca, 14% Filipinaca, pa domorodaca, Kineza, Južnoamerikanaca i naravno, njihovih potomaka u svim mogućim kombinacijama.

Prije svega Havaji su odrasli na riži. Ona je dio svakog obroka, ljepljiva, bijela riža, srednje velikog zrna. Nakon toga, dolazi shoyu, japanski naziv za sojin umak. Posljednji su dio osnovne havajske kuharske trilogije meso ili riba. Najpoznatiji je kalua pig, odojak umotan u listove banane i pečen, posut pepelom u peći uzidanoj ispod zemlje. Tako pripremljeno meso je mekano, sočno i s okusom dima.

Osim riže, prava hrana, koju su sa sobom donijeli Polinežani je taro, gomoljka nalik krumpiru, od koje se pravi gusta smjesa poi. Gustoća ljubičastog poija se određuje količinom dodane vode, a ona može iznositi jedan prst, dva prsta, tri prsta, ovisno o tome koliko nam je prstiju potrebno da bismo ga pojeli.

Havajski je soul food, kojeg možete pronaći svugdje, od najfinijih restorana do uličnih prodavača, je poke, riblje meso, uglavnom tuna, narezana na kockice i marinirana u sojinom umaku, ulju, luku i chiliju.

Voće je osnovni sastojak kolača i slatkiša. Ananas i kokos (koji se koriste i u slanim jelima), papaja, guava, passion fruit, pa orašasta biljka makadamija oraščići, nešto između oraha i lješnjaka. I na kraju, autohtona, havajska biljka kona coffee. Prava havajska kava.