Ribe su vrlo zdrave i ukusne te nam prijaju spravljene na različite načine. Tuna je posebno ukusna na roštilju, skuša sušena na dimu, a srdele usoljene u drvenim bačvama.
U morima, rijekama i jezerima živi oko 20 000 različitih riba. Neke od njih, poput goleme psine, mogu narasti čak i do 20 metara dok druge, kao pandaka, jedva centimetar. Zahvaljujući svojem obliku ribe su i vrlo brze pa sabljarke i tune mogu plivati brzinom od čak 100 km na sat. Neke se ribe, kao npr. morska lastavica, mogu vinuti i visoko iznad površine vode te letjeti zrakom i do deset metara. Da bi se obranile od neprijatelja neke ribe imaju bodlje, druge ispuštaju otrov, (otrov ribe zvane "morski paun" je smrtonosan), dok se električna jegulja bori za opstanak strujom od čak 500 volti. Ribe su i izuzetno uspješne i u maskiranju pa se zahvaljujući mimikriji mogu prilagoditi boji morskog dna na kojem žive poput, primjerice, lista i škarpine.
No, osim što su ribe vrlo zanimljive, mnoge su od njih vrlo ukusne i jako zdrave. Stoga bi svatko tko želi biti zdrav trebao najmanje dva puta tjedno jesti ribu. Ribe, posebno one morske, sadrže obilje vrijednih sastojaka važnih za rast, razvoj i zdravlje ljudskog organizma pa pripadaju među najzdravije namirnice na svijetu. Riblje je meso bogato visokovrijednim, lako probavljivim bjelančevinama, zdravim, višestruko nezasićenim omega-3 masnim kiselinama, vitaminima A, B-grupe, C i D, mineralnima i elementima u tragovima, kalijem, cinkom, fluorom i jodom. Stoga Eskime koji jedu mnogo ribe rijetko pogađaju srčani i moždani udar.
No, važno je znati da su ukusne i zdrave samo one ribe koje su netom izvađene iz mora, odnosno one koje su duboko zamrznute u vrlo kratkom roku nakon ulova. Pravi riboznalci u ribarnicama biraju i kupuju samo dobro rashlađenu ribu i koja leži na ledu, čije su oči okrugle i bistre, koja miriše ne na ribu nego na more i slanu vodu te onu čija je boja izražena i sjajna - jer što je riba starija, to je njena boja bljeđa.


Skuša je vrlo proždrljiva grabežljivica, koja naraste do 50 cm i teži do 1, 5 kg. Živi u velikim jatima koja su neprestano u pokretu, ljeti na površinskim, a zimi u dubljim dijelovima mora. Hrani se sitnom ribom, račićima i planktonom. Ima umjereno masno, sočno i aromatično crvenkastosmeđe meso. Njeno se meso najčešće konzervira ili sprema na lešo te peče na roštilju. Skuša je posebno ukusna sušena na dimu.


Srdela je vrlo rasprostranjena riba na koju otpada više od 50% godišnjeg ulova na Jadranu. Hrani se planktonom, a naraste do 25 cm i teži do 0, 5 kg. Živi u ogromnim jatima na pučini koja od proljeća do jeseni prilaze obali, a zimi se povlače u dublje kotline. Srdele se tradicionalno usoljavaju u drvenim bačvama, a potom se mariniraju u ulju ili prerađuju u pastu. Svježe se srdele najčešće prže u dubokom ulju.


Zubatac je grabežljiva riba koji naraste do 1 m i teži do 16 kg. Živi sama ili u manjim skupinama na grebenastom i morskim biljem obraslom dnu blizu obale duž cijelog Jadrana. Hrani se manjim ribama, školjkašima i mekušcima, ali i račićima pa stoga njegovo bijelo, čvrsto meso ima posebno lagan slatkast okus. Zubatac se može spremati na različite načine, ali najbolji je kuhan, odnosno na lešo, te spremljen na roštilju ili dimljeni.


Grdobina naraste do 70 cm i teži do 8 kg. Živi duž Jadrana na muljevitom dnu na različitim dubinama. Vrlo je grabežljiva i proždrljiva, a svoj plijen lovi djelomično ukopana u pijesak. Prije spremanja mora se oguliti jer je vrlo sluzava. Njeno je bijelo, čvrsto meso vrlo ukusno. Uglavnom se sprema na brodet dok se njeni odresci prže na ulju ili peku na roštilju. Njena je ružna glava izvrsna za pripremu riblje juhe i temeljca.

:(Još nema komentara