Brusnice u prehrani

Brusnice u prehrani

Od brusnice se pripremaju i raskošna slatka jela. Tradicionalna pita od brusnica te torta možda su češće prisutne na našim jelovnicima od umaka uz jela od divljači. Džemovi i sirupi dodatak su jednostavnim kolačima i nadjevenim pecivima.

Brusnica svojom optimističnom crvenom bojom odaje svu snagu okusa kao i visokovrijedna nutritivna svojstva.

Brusnicu ubrajamo u bobičasto boće koje se ističe ugodnim okusom i gotovo umjetničkim izgledom.

Brusnice su odavna u uporabi, i to iz dva razloga:

  • u tradicionalnoj medicini izborile su mjesto iznimno korisne i za zdravlje povoljne namirnice
  • svojim osebujnim okusom jelima daju dodatnu dimenziju te plijene ugodnim izgledom.

Ljekovitost brusnica

Plod brusnice iznimno je bogat vitaminima i mineralima (vitamin C, vitamin A, kalij...) te obojenim tvarima koje nazivamo fitokemikalije.

Upravo su brojni bioflavonoidi, čiju se ljekovitost potvrdili laboratorijski testovi, brusnicu lansirali među "top namirnice" iznimno cijenjene u prehrani osoba izloženih stresu. Kao snažan antioksidans pridonosi prevenciji brojnih kardiovaskularnih bolesti i nekoliko vrsta karcinoma.

Brusnice sadrže hipuričnu kiselinu koja je prirodni antibiotik, dok antocijani i proantocijanidi potiču obnovu stanica korisnih za vid.

Kao sastojak umaka, osim što olakšavaju probavljivost jela, brusnice čuvaju i probavni sustav od brojnih bakterija i gljivica. Brojna su istraživanja pokazala da sastojci iz brusnica uništavaju i Helicobacter pylori, za koji se pretpostavlja da je u najvećem postotku uzročnik čira na želucu.

Kao namirnica preporuča se u prehrani dijabetičara, dok sok i čaj od brusnica posebno predlažemo djeci i starijim osobama.

Poznata jela s brusnicama

Od brusnica se pripremaju čaj, sok i umaci koji su izvrstan dodatak jelima od mesa.

Svojim osebujnim okusom, brusnice jelima od divljači daju dodatnu dimenziju ali i plijene ugodnim izgledom.

Jela od mesa vepra ili druge divljači, unatoč pripremi u aromatiziranim marinadama, zadržavaju svojstvenu aromu koju umak od brusnica ublažava, ali ne guši. Tako se jelo čini ugodnijim i probavljivijim u kiselo-slatkoj kombinaciji.

Od plodova brusnice pripremaju se, među ostalim, i raskošna slatka jela. Tradicionalna pita od brusnica te torta s bobičastim voćem zapravo su češće prisutne na našim jelovnicima od umaka uz jela od divljači. Džemovi i sirupi dodatak su jednostavnim kolačima i nadjevenim pecivima.

Brusnica je i sastojak brojnih kupova, frapea i krema. Svojom optimističnom bojom odaje svu snagu okusa i visokovrijedna nutritivna svojstva. Uz ostalo bobičasto voće, pravi su izvor ugode i zdravlja.

Sok od brusnice i džemovi od brusnice najstariji su načini pripreme jela u sezoni zrenja ploda. Sokom su se krijepili umorni i oporavljali bolesni. Dodatak su i kod pripreme rakija koje su obogaćene ljekovitim biljem.

Rijetko se koja namirnica okitila ovako brojnim atributima i potvrdila svoj doprinos zdravlju kao što je slučaj s brusnicom, krhkom i dopadljivom.

Tagovi

9Komentara

Nema problema, zato je tu Uredništvo. :) Pošto ne možemo znati koje je tko struke, u odgovorima se općenito trudimo biti što jednostavniji i jasniji kako bi odgovor bio razumljivi onima koji nemaju dovoljno stručno znanje, u ovom slučaju kemije ili kemijske tehnologije. Iz tog razloga nisam išla u neke stručnije detalje. Možda vam u “prepoznavanju” identiteta ovog spoja pomogne podatak da hipurična kiselina (N-benzoilglicin) ima molekularnu formulu C9H9NO3. :)

Andreja, hvala na objasnjenju. Znam sta je HCl, ali nisam znao sta je hipuricna kiselina, mi u srbiji imamo malo drugacije nazive, inace sam tehnolog, ali ponavljam nisu mi jasni nazivi. NPRHCl je vodeni rastvorgasovitig hlorovodonika. Dusik-azot N, tvari-materije i td, pa zbog toga. Ono sto je receno za brusnicu, raspitao sam se vazi za vecinu bobicastih vrsta voca.

Cijenjeni zax, HCL je klorovodična kiselina (solna kiselina) tj. vodena otopina plinovitog klorovodika. HCl je vrlo jaka kiselina, glavni sastojak želučane kiseline u želucu. Hipurična kiselina je organska kiselina koja se smatra prirodnim antibiotikom. Postoje znanstveni dokazi o ulozi brusnice u prevenciji (ali ne i liječenju) urinarnih infekcija. Broj “in vitro studija” je respektabilan, no kliničkih istraživanja još uvijek nema dovoljno. Kod nekih pacijenata se pokazalo da konzumacija soka od brusnice može biti alternativna terapija antibioticima u svrhu profilakse-sprječavanja (ne liječenja) nastanka bolesti te da može poboljšati djelovanje antibiotika u borbi protiv određenih bakterija.